INTRO

“Rijetko nam dolaze ljudi izvana koji razmišljaju poput nas”, rekao nam je Gelver Zapata, jedan od vođa zajednice naroda Arhuaco. Možda je ovo i najdirljiviji kompliment koji smo ikada dobili jer, ovi izvorni narodi s planine Sierra Nevada de Santa Marta žive i imaju sasvim drugačiji pogled na svijet od onog koji se bazira na ekonomskom modelu beskonačnog rasta BDP-a. Oni vjeruju da su ovdje kako bi čuvali stabilnost planeta, a ne mogu zamisliti životnu misiju koja bi imala više smisla. Ono čemu smo imali prilike svjedočiti u Kolumbiji, posjetivši zajednice koje su pogođene eksploatacijom ugljena u svojem dvorištu, jest upravo to na koji način i naše ponašanje i navike u Hrvatskoj utječu na stabilnost i kvalitetu nečijeg života na drugom kraju planeta, pa time i na ekosustav u cjelini. Hrvatska, naime, uvozi ugljen iz Kolumbije za proizvodnju električne energije u termoelektrani Plomin, a rudarenje ostavlja teške posljedice na okoliš i na lokalne zajednice u regiji Cesar. Sav ugljen koji je tijekom 2016. došao iz Kolumbije u Hrvatsku bio je upravo iz Cesara. 

Kako je cjelokupna ljudska zajednica suočena s velikim izazovima koji donose klimatske promjene i prelazak u zonu nestabilnosti i drugih planetarnih granica poput gubitka bioraznolikosti, moramo se okrenuti lokalizaciji proizvodnje i potrošnje kao i solidarnosti unutar zajednice kojoj pripadamo i šire. To je neizbježna mjera adaptacije na nestabilniji ekosustav, ukoliko želimo zadržati (ili ostvariti) stanje relativnog mira i kvalitete života. Za Hrvatsku, u dijelu koji se tiče proizvodnje energije, to bi konkretno značilo okretanje lokalnim resursima kojih imamo u izobilju, i proizvodnji energije iz sunca i drugih obnovljivih izvora, umjesto ugljena.

Marina Kelava

INTRO

“Rijetko nam dolaze ljudi izvana koji razmišljaju poput nas”, rekao nam je Gelver Zapata, jedan od vođa zajednice naroda Arhuaco. Možda je ovo i najdirljiviji kompliment koji smo ikada dobili jer, ovi izvorni narodi s planine Sierra Nevada de Santa Marta žive i imaju sasvim drugačiji pogled na svijet od onog koji se bazira na ekonomskom modelu beskonačnog rasta BDP-a. Oni vjeruju da su ovdje kako bi čuvali stabilnost planeta, a ne mogu zamisliti životnu misiju koja bi imala više smisla. Ono čemu smo imali prilike svjedočiti u Kolumbiji, posjetivši zajednice koje su pogođene eksploatacijom ugljena u svojem dvorištu, jest upravo to na koji način i naše ponašanje i navike u Hrvatskoj utječu na stabilnost i kvalitetu nečijeg života na drugom kraju planeta, pa time i na ekosustav u cjelini. Hrvatska, naime, uvozi ugljen iz Kolumbije za proizvodnju električne energije u termoelektrani Plomin, a rudarenje ostavlja teške posljedice na okoliš i na lokalne zajednice u regiji Cesar. Sav ugljen koji je tijekom 2016. došao iz Kolumbije u Hrvatsku bio je upravo iz Cesara. 

Kako je cjelokupna ljudska zajednica suočena s velikim izazovima koji donose klimatske promjene i prelazak u zonu nestabilnosti i drugih planetarnih granica poput gubitka bioraznolikosti, moramo se okrenuti lokalizaciji proizvodnje i potrošnje kao i solidarnosti unutar zajednice kojoj pripadamo i šire. To je neizbježna mjera adaptacije na nestabilniji ekosustav, ukoliko želimo zadržati (ili ostvariti) stanje relativnog mira i kvalitete života. Za Hrvatsku, u dijelu koji se tiče proizvodnje energije, to bi konkretno značilo okretanje lokalnim resursima kojih imamo u izobilju, i proizvodnji energije iz sunca i drugih obnovljivih izvora, umjesto ugljena.

Marina Kelava

O PROJEKTU

Projekt “Financiranje razvoja i razvijanje financijskih sredstava prikladnih u Europskoj godini razvoja 2015.: paneuropska kampanja za usklađivanje investicija EU-a u zemljama u razvoju s okvirom Milenijskih razvojnih ciljeva za razdoblje nakon 2015. te politikama EU-a koje promoviraju održivi razvoj i smanjenje siromaštva” nastoji približiti razvojne teme građanima novih zemalja članica Europske unije. Cilj projekta je i izazivati stavove donosioca odluka te uključiti što veći broj građana u rasprave o ulaganju europskih, odnosno nacionalnih financijskih sredstava u velike infrastrukturne projekte u zemljama u razvoju, kao i pozitivno utjecati na politike za održivu energetiku i infrastrukturu, upravljanje prirodnim resursima i poreznu pravdu na globalnoj razini. Također, projekt promiče novu perspektivu među građanima Europe koja se zasniva na izgradnji pravednijih odnosa sa zemljama u razvoju, temeljenim na zaštiti ljudskih prava, društvenoj ravnopravnosti i održivom načinu života.

Kao jedna od 20 organizacija civilnog društva iz 16 europskih zemalja koje sudjeluju u provedbi ovog projekta vrijednog oko 3,5 milijuna eura, Udruga Zelena Istra se fokusirala na istraživanje “lanca ugljena” između Hrvatske i Kolumbije. Naime, Kolumbija je od 1999., sukladno HEP-ovoj prezentaciji, jedan od najvažnijih izvora ugljena za termoelektranu Plomin. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je tijekom proteklih sedam godina iz Kolumbije u Hrvatsku stiglo oko 38 posto ukupno uvezenog kamenog ugljena, čime Kolumbija zauzima drugo mjesto na listi najvažnijih zemalja iz kojih uvozimo ovaj energent.

No, u Hrvatskoj je malo onih koji su svjesni ove činjenice. Još je manje onih kojima su poznati učinci eksploatacije ugljena na ljude koje žive u blizini rudnika ili pored luka za utovar ugljena na karipskoj obali, iz kojih teretni brodovi nastavljaju svoje putovanje prema Europi i drugim dijelovima svijeta.

Kako bi razotkrila razorne učinke eksploatacije i trgovine ugljenom, osobito na lokalne zajednice u Kolumbiji, Zelena Istra je producirala dva kratka animirana filma, “Zarobljenici ugljena” (2017.) te “Cijena ugljena” (2016.) te organizirala niz događaja, poput izložbe fotografija “Sretno! Priče koje nam dolaze s ugljenom”, hrvatske premijere dokumentarca “Dobar život” i međunarodne akcije protiv uvoza ugljena i termoelektrane Plomin C.

Uz podršku organizacija Observatorio de la Deuda en la Globalización i Tierra Digna, Zelena Istra je nedavno posjetila kolumbijske zajednice pogođene negativnim utjecajem eksploatacije i trgovine ugljenom te je razgovarala s nizom predstavnika udruga i građanskih inicijativa, rudarskih sindikata, akademske zajednice te vođama autohtonih naroda. Ova virtualna izložba fotografija postavljena je kako bi se obznanila njihova svjedočanstva o dramatičnim učincima ekstrakcije prirodnih resursa te kako bi nas podsjećala na potrebu da se raskine zlokoban lanac ugljena između Kolumbije i Hrvatske.

Partner projekta:
Udruga Zelena Istra
www.zelena-istra.hr

Koordinator projekta u Hrvatskoj:
Dunja Mickov
dunja.mickov@zelena-istra.hr

Nositelj projekta: CEE Bankwatch Network

Donatori: Europska unija, Ured za udruge Vlade RH, Istarska županija

MARINA KELAVA
homepage

Marina Kelava diplomirala je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Sudjelovala je u pokretanju portala H-Alter i više godina radila kao izvršna urednica portala. Dobitnica je nagrade Hrvatskog novinarskog društva Velebitska degenija za pisanje o okolišu 2014., kao i priznanja Marko Polo – slavni putopisac za putopis. Tri je puta sudjelovala na izložbi najboljih fotografija godine iz Jugoistočne Europe u organizaciji novinske agencije BETA, održala je nekoliko samostalnih izložbi fotografija u Hrvatskoj i BiH, te sudjelovala na nizu skupnih.

Ova web stranica izrađena je uz financijsku potporu Europske unije, Ureda za udruge Vlade RH i Istarske županije. Sadržaj ove web stranice isključiva je odgovornost Zelene Istre i ne može se ni pod kojim okolnostima smatrati da odražava stajališta Europske unije, Ureda za udruge Vlade RH i Istarske županije.